Nedavno doznah za jednu internetsku stranicu obilato ispunjenu književnim kritikama. Nalazi se na adresi www.literarniforum.com, autor je Mislav Manđarelo koji je na dotično web odredište smjestio svoje kritike šezdesetak domaćih i stranih autora. Kako autor sam veli, njegove književne kritike imaju ishodište u filozofiji i predstavljaju svojevrsnu korespondenciju s filozofijom, odnosno, one "iznose i jednu validnost određenih filozofskih opservacija - i utoliko, ukoliko upravo svjesno - korespondencijom i unošenjem citata - pristaju da kao oruđe koriste naročite filozofijske dosege" Mislav Manđarelo o svojim kritikama i sajtu www.literarniforum.com kaže i ovo: "Istaknut je rad na kritici samog pojedinog djela nekog autora, u smislu nalaženja jednog mjesta samog jednog djela u smislu impliciranih poruka, bez ulaženja u smještanje jednog djela u opus dotičnog autora. Utoliko, kritike koje sam dao imaju jedan bitno otvoren karakter, one ponekad korespondiraju i s fragmentima djela, i, mogu se shvatiti i kao jedan rad u toku, kao poziv čitateljima da nastave početu sintezu, tamo gdje je ona, možda, tek ostala kao naznačena. Kao prilog ovoj formi djela, ostavio sam i kronologijski aspekt nastanka pojedinih tekstova; utoliko, podvučen je otvoren karakter ovih stranica, koje je moguće shvatiti i kao rad koji je možda otvoren i za jednu dodatnu sintezu - koju mogu napraviti kako možda ja, tako, moguće, već prema intuiciji o tekstu i ovom prilogu koji sam dao, i čitatelj. "

Ljetna škola knjige "Pontes" održava se od 23. do 28. kolovoza, a Pontes poziva sve koji žele, vole i znaju pisati da svoje rukopise (pet do deset pjesama, deset do dvadeset kartica proze ili dvije, tri književne kritike) pošalju na adresu pontes@pontes.hr najkasnije do 31. srpnja. Najboljih šest dobiva besplatan polazak Škole knjige i smještaj na Krku, a autori sljedećih najboljih rukopisa moći će besplatno pohađati školu. Ljetna škola knjige uključuje svakodnevni rad u radionici kreativnog pisanja pod ravnanjem spisateljice Katarine Mažuran, pet predavanja na temu knjige i književnosti i susreta s piscima, uz moto 'Puno prakse, malo teorije', susret s predstavnicima hrvatskih neovisnih knjižara, nakladnikom Seidom Serdarevićem, piscima Robertom Perišićem i Nenadom Veličkovićem, nakladnikom iz Beograda Dejanom Ilićem, voditeljem projekta Knjižni informacijski sustav Valerijem Jurešićem. O Valeriju Jurešiću više možete saznati na ovome linku

Nakon dvije uspješnice ('P.S.volim te' i 'Na kraju duge') evo nam u izdanju Profila nove knjige Cecilie Ahern : Cecilia Ahern 'DA ME BAREM MOŽEŠ VIDJETI' roman Izd. Profil Format: 23.00 Broj stranica: 257 Uvez: meki Godina izdanja: 2008 Preveo(la): MARTINA MILAS Cijena: 129,00 kn Ulomak iz knjige Bilo je to jednog petka ujutro u lipnju kad je Luke postao moj najbolji prijatelj. Da budem precizan, bilo je to u 9.15 ujutro, a to točno znam jer sam upravo tada pogledao na sat. Ne znam zašto sam to učinio, nigdje mi se nije žurilo. No, mislim da za sve postoji neki razlog te sam možda pogledao na sat kako bih mogao točno ispripovijedati svoju priču. A detalji su važni u pripovijedanju, zar ne Bilo mi je drago što sam tog jutra upoznao Lukea jer me odlazak od prijašnjeg najboljeg prijatelja Barryja prilično oneraspoložio. On me više nije mogao vidjeti. Ali to sad zapravo nije važno jer je on sad mnogo sretniji, a mislim da je to ono što je važno. Napuštanje najboljih prijatelja dio je mog posla. Nije to baš lijep dio posla, ali budući da se trudim pronaći pozitivnu stranu u svemu, smatram da je napuštanje starih najboljih prijatelja najbolja prilika da upoznam nove najbolje prijatelje. A upravo je pronalazak novih prijatelja moj omiljeni dio posla. Vjerojatno su mi iz tog razloga i ponudili ovaj posao. Uskoro ćemo doći do toga što je zapravo moj posao, ali prvo vam želim ispričati što se dogodilo tog jutra kad sam upoznao svog najboljeg prijatelja Lukea. Zatvorio sam iza sebe vrata koja su vodila u vrt ispred Barryjeve kuće i počeo hodati te apsolutno bez razloga prvo skrenuo lijevo, zatim desno, zatim ponovno lijevo, pa neko vrijeme hodao ravno, još jednom skrenuo desno i završio pokraj stambenog naselja pod imenom Fuchsia Lane. Mora da su ga tako nazvali zato što su posvuda rasle fuksije. Rasle su tu kao samonikle biljke. Ah, oprostite, kad kažem tu" mislim na grad Baile na gCroithe koji se nalazi u okrugu Kerry. U Irskoj. Baile na gCroithe na engleskom se zove Hartstown, ali izravan prijevod s irskog bio bi Town of Hearts1. Mislim da to bolje zvuči...

Nakon što je prije dvije godine tiskana, ovih je dana 'Utjeha kaosa', antologija suvremenog hrvatskog pjesništva koja donosi uvid u domaće pjesništvo u razdoblju od 1995. do 2005. godine, dobila i svoje web izdanje. Zagrebačka slavistička škola, koja zadnjih 35 godina promiče hrvatski jezik i kulturu, svoj je web (www.hrvatskiplus.org) ovih dana upotpunio novim, vrlo zanimljivim sadržajem. Naime, radi se o već tiskanom, čak i na engleskom jeziku objavljenom izdanju antologije suvremenog hrvatskog pjesništva, 'Utjeha kaosa', Miroslava Mićanovića. Antologija obuhvaća 33 autora koji su svoja djela objavljivala u razdoblju od 1995. do 2005. godine. Najstariji autor zastupljen u 'Utjehi kaosa' je Ivan Slamnig, dok je najmlađa Ivana Bodrožić. Osim njih svoje mjesto u antologiji su redom našli Danijel Dragojević, Arsen Dedić, Zvonimir Mrkonjić, Nikica Petrak, Boris Maruna, Mario Suško, Luko Paljetak, Ivan Rogić Nehajev, Slavko Jendričko, Vesna Biga, Milorad Stojević, Milko Valent, Branko Maleš, Gordana Benić, Igor Rončević, Sead Begović, Anka Žagar, Mile Stojić, Branko Čegec, Kemal Mujićić Artnam, Delimir Rešicki, Krešimir Bagić, Miloš Đurđević, Božica Zoko, Damir Šodan, Miroslav Kirin, Drago Glamuzina, Tomica Bajsić, Ivica Prtenjača, Tvrtko Vuković i Tatjana Gromača. Izvor : Lupiga.com

Pitanja postavljao Tomislav Brlek Dostupno ovdje

Eto, više nisam jedini, našao se još netko tko baš ovu knjigu smatra najboljom u 2008. (a, gle čuda, nije ušla u finale nagrade T-portala). Moj tekst o toj knjizi na ovome linku

Moja nova blog preporuka na ovome linku

Marica Bodrožić 'Tišina, rastanak' roman Prevela s njemačkog Latica Bilopavlović Izdavač: Fraktura Cijena: 139,00 kn Broj stranica: 216 Uvez: tvrdi s ovitkom Visina: 205 mm Naslov izvornika: Der Spieler der inneren Stunde Riječ izdavača Roman Marice Bodrožić 'Tišina, rastanak' slijed je slika, u vremenu razbacana niska impresija, komadića sjećanja i razmišljanja. Jelenina priča raspršuje se u bezbroj pojedinačnih trenutaka, nesređeno, slučajno, kao i samo sjećanje, te ostaje iznimno osobna, u visini očiju djeteta. Pripovjedne slike velike pjesničke snage prepune su novih jezičnih tvorbi i osjetilnosti. Zadivljujuće samosvojna slikovna i jezična snaga ove autorice, njezini poetski uzleti, epizode i minijature obilježja su njezina osobita stila. Frank Meyer, Deutschlandradio Kultur Miris maslinova drveta, okus vina i ulja, plavo, smeđe i zeleno u crkvi na blagdan. Sve to pridonosi atmosferi ove pripovjedne struje, kao i jezik koji svojom lirskom osebujnošću podsjeća na Rilkea. Der Bund Dok se u romanu slijedom sjećanja djetinji pogled u samoći prerano odrasle djevojčice pretvara u književnost, točnije u poeziju, svjedoci smo autoričina harmonična odnosa između srca i glave, između osjećaja i razuma; ovaj je roman ogledni primjer Saint-Exupryjeve rečenice: samo se srcem daleko vidi (i piše). Cornelia Staudacher, Deutschlandfunk Kronološka pripovjedna struktura raspršena je, a vrijeme je rastegnuto u jedan beskrajan trenutak rastanka. Michael Braun, Neue Zrcher Zeitung Marica Bodrožić rođena je 1973. u Zadvarju u Dalmaciji. Odrasla je u Hercegovini i Dalmaciji. Godine 1983. seli u Njemačku, gdje su joj roditelji živjeli već od kraja 60-ih. Školovala se za knjižara i studirala kulturnu antropologiju i slavistiku. Već za svoje prve literarne radove, pjesme objavljene 2001. dobila je stipendiju Hemann Lenz. Piše esejističke tekstove za radio i tisak o Danilu Kišu, Marini Cvetajevoj, Dubravki Ugrešić, Anne Sexton, Nazimu Hikmetu i mnogim drugima. Za zbirku 'Tito je mrtav' dobila je nagradu Heimito von Doderer 2002. i nagradu zaklade Robert Bosch 2003. godine. Živi u Berlinu i Parizu kao profesionalna spisateljica.

Zbirka priča Olje Savičević Ivančević'Nasmijati psa' nakon njemačkog prijevoda, uskoro dobiva i makedonski. Intervju s izdavačem makedonskog izdanja Oljine zbirke i vrijednim urednikom 'Blesoka' Igorom Isakovskim možete pročitati ovdje

RADIO DRAMA: Raymond Carver: "Toliko vode toliko blizu doma" Hrvatski radio 3.program, 24.07.2008. u 18 sati Petar Vujačić preveo je, adaptirao i režirao novelu "Toliko vode, toliko blizu doma" kultnog američkog i svjetskog prozaika Raymonda Carvera. U poznatoj maniri vlastite novelistike autor minimalističkom naracijom i psihologističkim naznačavanjem atmosfere ocrtava sredinu usamljenosti i egzistencijalnog straha u američkoj obitelji srednje klase.