U četvrtak, 14. kolovoza 2008. u 21 sat na najljepšem vidikovcu na Krku, s kojeg puca pogled na cijeli Kvarner, na starom trgu Vele Steni u Omišlju, bit će predstavljena nova zbirka poezije NIKOLE KRALJIĆA pod naslovom PUNTA OD ERTA. Knjigu će predstaviti književni kritičari BRANIMIR BOŠNJAK i dr. sc. profesor emeritus KATICA IVANIŠEVIĆ te urednica zbirke MIRJANA SIGIR, a sam će autor interpretirati svoje pjesme. Zbirka je objavljena u izdanju Naklade LUKOM iz Zagreba i 34-ta je knjiga u gotovo polustoljetnom pjesničkom djelovanju toga barda čakavske poetske riječi, čije djelo književna kritika svrstava u sam vrh suvremene hrvatske poezije. Predstavljanje knjige odrzat će se u sklopu programa tradicionalnih ljetnih manifestacija opcine Omišalj - Njivice, koje se ovoga ljeta održavaju pod sloganom "U cvijetu mladosti", a u okviru proslave velikoga vjerskog blagdana Vele Gospe.

O odnosu Milana Kundere prema glazbi piše Krešimir Brlobuš na ovome linku

Kako je prošao sedmi Festival fantastične književnosti - nemam snage napisati, pa vam prenosim iz Glasa Istre: POČEO 7. FESTIVAL FANTASTIČNE KNJIŽEVNOSTI U čast stogodišnjaku Velom Joži Predstavljena je tematska zbirka priča s ovogodišnjeg literarnog natječaja FFK-a - knjiga Priče o divovima, koju je zajedno s njezinim urednikom Davorom Šišovićem prezentiralo i petnaestak zastupljenih autora MOTOVUN - Otkrivanjem spomen-ploče Vladimiru Nazoru, postavljene na početku Barbacana, u Motovunu je preksinoć započeo 7. Festival fantastične književnosti. Ovogodišnji FFK posvećen je divovima i stogodišnjici objavljivanja Nazorovog romana Veli Jože, prvog modernog fantasy romana u južnoslavenskim književnostima. Pred tridesetak domaćih i inozemnih SF i fantasy pisaca, ploču je zajedno sa spiritusom movensom FFK-a, književnim kritičarom i novinarom Glasa Istre Davorom Šišovićem, otkrio Slobodan Vugrinec, načelnik Općine Motovun. Šišović je tom prilikom rekao da se utjecaj Velog Jože u hrvatskoj književnosti osjeća još i danas, ali je zato ideja o motovunskom divu loše iskorištena na drugim poljima, primjerice turizmu, što na neki način i ne čudi jer je Veli Jože dosad preveden samo na slovenski jezik. Načelnik Vugrinec je sudionicima FFK-a poželio dobrodošlicu u Motovun te ih odveo u kratko razgledavanje zidina, skrećući im pritom pažnju na mjesta gdje je Nazor smjestio dijelove radnje svoga romana, ali i na područje između Motovuna i Brkača, gdje su austrougarski arheolozi krajem 19. stoljeća navodno pronašli kostur čovjekolikog bića dugačak dva i pol metra. U nastavku večeri u kinu Bauer premijerno je prikazan dokumentarni film Mladena Đakovića i Roberta Bezbradice Zmajeve linije. Osamdesetominutni film govori o energetskim meridijanima poznatijima pod nazivom zmajeve brazde, koje se po teoriji slovenskog new age znanstvenika Marka Pogačnika sijeku baš u Motovunu, što taj srednjovjekovni istarski gradić čini izuzetnim mjestom i jakim izvorom pozitivne energije. Premda se zapravo radi o amaterskom filmu dvojice entuzijasta, on ostavlja dojam profesionalnog uratka, a za njegovo snimanje autori su se potrudili osnovati i produkcijsku kuću Mordele Film. Po završetku projekcije u kinu je održana i književna večer tijekom koje je predstavljena tematska zbirka priča s ovogodišnjeg literarnog natječaja FFK-a, knjiga Priče o divovima. Zbirka, koju je zajedno s njezinim urednikom Davorom Šišovićem predstavilo i petnaestak autora zastupljenih u knjizi, donosi 20 najboljih SF i fantasy radova nadahnutih divovima koje su, između 50 priča koliko ih je ukupno pristiglo na natječaj, izabrali Mirko Grdinić, Tihana Linardon i Davor Šišović. Motiv divova i Velog Jože autori su iskoristili na najrazličitije načine: neki su divove uzeli kao glavne likove, drugi svoje priče stavljaju u vrijeme nakon divova, a neki su ime Velog Jože iskoristili za ime lunarnog modula iz svoje priče. Većina pisaca radnju je smjestila u Istru, a neki i u svemir, u zaista daleku budućnost. Divovi, koji su u svjetskim mitologijama, a posljedično i u svjetskoj fantasy književnosti prikazani uglavnom kao negativci, u ovoj zbirci poprimaju sasvim drugačije osobine: oni su dobričine, čuvari baštine i zaštitnici ljudi. Jedna od posebnosti zbirke je i priča Divice snaše, u kojoj su glavni likovi divovi ženskog spola, a nastala je kao suradnja triju mladih autora: Ivane Delač Horvatinčić, Davida Kelečića i Antuna Hernauta. Naslovnicu knjige izradio je Mario Rosanda, a nakladnik je Pučko otvoreno učilište Pazin koje je, uz pazinski Jules Verne Klub, Općinu Motovun, udruge Albus, Veliki mali čovjek i Klub mladih Pazin te Turističku zajednicu središnje Istre, jedan od organizatora ove manifestacije. Zapisala i snimila: Petra PEKICA (objavljeno u Glasu Istre, 10. kolovoza 2008.) P. S. Odličnu foto-reportažu o Festivalu objavila je na svom blogu i Niniane, koja je već treći put redoviti i produktivni sudionik FFK-a.

Zvonko Horvat je literarni agent koji zastupa između ostalih i ove pisce: Ivo Brešan (HR), Miro Gavran (HR), Josip Cvenić (HR), Adrian Predrag Kezele (HR), B. D. Benedict (Canada), Bogdan Novak (SLO), Viktoria Faust (HR), Sanja Lovrenčić (HR), Božidar Prosenjak (HR), Predrag Micić (SRB), Vlatko Kalapoš (HR), Ivana Šojat Kuči (HR), Sabina Koželj Horvat (SLO), Julijana Adamović (HR), Vanda Sterle (HR), Zdravko Cikuša (HR), Ivica Šola (HR) Trenutno je u potrazi za talentima, jer, kako veli, "želi i on jednog dana objaviti nekog Harryja Pottera ili Da Vincijev kod". Zbog toga je na svom blogu postavio pisanu tjeralicu za pisce koji su u potrazi za izdavačima. Važna napomena - njegov honorar je 20 % od autorskog ugovora. Kontakt tel : 00385 98 861 525 i e-mail: zvhorvat@net.hr Više na njegovom blogu

Vrlo zanimljiv razgovor s književnikom i povjesničarom Stankom Andrićem dostupan na ovome linku

Dragi moji, ako niste znali, Đermano Senjanović Ćićo od prošle subote svoju legendarnu Teletinu objavljuje u riječkome Novom listu, na radost mnogobrojnih čitatelja toga dnevnika. O tome Ivan Zvonimir Čičak u današnjem Jutarnjem listu (vidi ovdje ) veli ovo : 'Trenutačno piše u Novom listu jezikom koji se u Rijeci i okolici zasigurno ne razumije, a vjerojatno ga neće čitati ni svih petstotinjak kupaca u Dalmaciji.' Zadnjih 6 godina ja živim u Rijeci, a prijašnjih 30 živio sam u njezinoj okolici (Opatija i Lovran) a jezik kojim Ćićo piše IPAK JAKO DOBRO RAZUMIJEM. Dapače, Ćićo mi je puno razumljiviji od Čička. Štoviše, osim što je razumljiviji, Ćićo je i razumniji od Čička. Ne pada mu primjerice na pamet omalovažavati intelektualne dosege nekoliko stotina tisuća ljudi (koliko ih u Rijeci i okolici živi), kao što to Čičak čini. Dragi moj Ivane Zvonimire, poznajem puno ljudi iz Rijeke i okolice koji ZASIGURNO jako dobro razumiju Ćiću. Ali nisam siguran, Ivane (i Zvonimire također), da ti samoga sebe razumiješ... Ipak, bit ću dobrohotan spram I.Z. Čička, znam da je vruće i da biometereološke prilike nisu idealne, što dakako utječe na ljude, pa neću tražiti da se ispriča tisućama ljudi koje je uvrijedio. Ali ću ga, također dobrohotno, zamoliti da ubuduće NE LUPETA. Moj prikaz Ćićine knjige 'Evo me u posteju' čitajte ovdje

Suprotno uvriježenom mišljenju, sredina je godine (a ne njezin kraj) vrijeme kada bi trebalo napraviti 'inventuru' kulturne produkcije (jer tada završava npr. jednogodišnji ciklus nakladničkih kuća, baš kao i npr. kazališna sezona, isl.). Stoga Matičin dvotjednik za kulturu 'Vijenac' na ovome linku donosi pregled hrvatske prozne produkcije 2007./2008. (napisao Strahimir Primorac), a na ovome linku možete pročitati pjesnički saldo suvremene hrvatske pjesničke produkcije 2007/2008 (iz pera Seada Begovića).

Iz medija već saznaste da je jedan od talentiranijih sinova ravnice stao i iza kamere. Tim povodom, evo jedne raritetne snimke, jednome od glumaca u filmu posvećene - klikaj OVDE

Krešimir Bagić, profesor stilistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, autor znanstvenih, književnokritičkih i esejističkih tekstova te ponajprije pjesnik, u razgovoru za Vijenac govori o programu skorašnjeg 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, čiji je voditelj već četvrtu godinu. Razgovor čitajte ovdje

Što posjetitelje očekuje na 7. Festivalu fantastične književnosti koji se u Motovunu i Pazinu održava 8 i 9.kolovoza saznajte ovdje i ovdje a izvještaj sa nedavno održane opatijske SF konvencije Liburnicon možete pročitati na blogu riječkog novinara Marina Tomića