Poziv na promociju knjige 'TReŠ' Jelene J-Zlo Tondini 20. 6. 2008. (petak) u 20:00 sati u caffe jazz “Tunel” (Školjić 12), Rijeka održat će se promocija zbirke poezije 'TReŠ', mlade riječke pjesnikinje Jelene J-Zlo Tondini, povodom koje će se upriličiti performans (u suradnji s mladim riječkim umjetnicima). Voditelj promocije biti će urednik Enver Krivac. Riječ urednika: Pjesma koja otvara prvu Jeleninu zbirku završava već, ako je suditi po dosadašnjim javnim čitanjima, legendarnim (ovaj pridjev zloupotrebljavam bezbrižno) stihovima: Ispod tuđe dekice / Glumi tetkice / Bijeli nos /Kejt Mos. Primjer je to najsuvremenijeg poetskog bambusa kojeg vam se danas može zamiješati u ovom (ubacite kolikogod puta želite riječ post) modernističkom svijetu. O autorici: Rođena 1985. u Rijeci gdje trenutno studira Kulturologiju na Filozofskom Fakultetu. Pjesničku karijeru započinje na blogu, a nastavlja je na pozornicama riječkih klubova, pa se s pravom naziva kafanskim pjesnikom. Članica je udruge Katapult, koja joj je objavila nekoliko pjesama u njihovoj zbirci poezije “Ima boljih stvari od suhe odjeće” (2007), a pjesme su joj također objavljene i u časopisu Re (2008). Na nastupima voli gužvati svoje pjesme i bacati ih u kantu za smeće.

Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci ima čast pozvati Vas na manifestaciju "Susret mladih pjesnika i pisaca (V.)" koja će se održati u petak, 20. lipnja 08. u 12 sati u Gradskoj vijećnici, Korzo 16, Rijeka Uvodnu će riječ dati Bože Mimica, predsjednik Ogranka Program će voditi Silvija Benković i Diana Rosandić Gost književnik: Jakša Fiamengo Mladi sudionici: Patricija Kozar, Tea Kružić, Marin Kolić, Marko Pavlovski, Ervin Mičetić, Alena Hrvoić i Teni Bajramović

U četvrtak, 19. 06. 2008. u 19 sati, u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb, na književnoj večeri nastupit će pjesnikinja Irena Matijašević, i tom će prilikom kritičarka Darija Žilić predstaviti njezinu knjigu poezije “Naizgled”, AGM, Zagreb 2007. Irena Matijašević rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu. Bila je članica predsjedništva Hrvatskog semiotičkog društva. Radi kao urednica na Trećem programu Hrvatskog radija. Voditeljica tribine Dorta Jagić.

Ayaan Hirsi Ali autorica i u nas objavkjenog romana 'Nevjernica' (Naklada Ljevak, 2007.) uvrštena je među stotinu najutjecajnijih ljudi u 2005. godini po izboru časopisa Time, a po izboru Glamoura proglašena je Junakinjom godine. Reader's Digest proglasio ju je Europljankom godine. Primila je i mnogobrojna priznanja za promicanje ljudskih prava. Za radikalne islamiste, ona je samo nevjernica. Autorica slavne knjige danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama okružena zaštitarima i strepi za život, ali ne prestaje govoriti o položaju žene u islamskim zemljama. Ayaan Hirsi Ali nema adresu. Kći Hirsija, Maganova sina, u stalnom je pokretu, mijenja gradove, stanove. Na dogovor, u mali njujorški hotel, došla je u pratnji dvojice tjelesnih čuvara i agentice. Pogledajte video-intervju na ovome linku

Treći festival kratke priče KIKINDA SHORT najavljuje: 25.6.-29.6.2008. Beograd - Kikinda (Srbija) 25. i 26.6. Beograd : vrt SKC-a 27. i 28.6. Kikinda : vrt knjižnice Jovan Popović Zemlja specijalni gost VELIKA BRITANIJA predstavljaju je: Clare Wigfall Paul Ewen Peter Hobbs Poseban gost : Nenad Šaponja i Vule Žurić Wild card : Zbog inzistiranja publike da je čuje na bis nakon tri sata čitanja: Melina Kamerić / Bosna & Herzegovina Dobitnica nagrade 'Đura Đukanov' : Biljana Ćućko / Srbija Domaćin : Srđan Srdić / Kikinda AUSTRIA /AUSTRIJA Martin Wanko Ann Cotten BOSNA & HERZEGOVINA Faruk Šehić Damir Sabotić CROATIA / HRVATSKA Roman Simić Olja Savičević Ivančević HUNGARY / MADJARSKA Aaron Blumm alias Wyragh Gábor POLAND / POLJSKA Agnieszka Kloss Joanna Rozsak SLOVAKIA / SLOVAČKA Svetlana Zuchova SLOVENIA / SLOVENIJA Polona Glavan SERBIA / SRBIJA Zvonka Gazivoda Bojan Babić Marcelo de Facto alias Marko Selić Samo slušaju Vanja Pavlović, Miljenka Buljević, Biserka Rajčić, Jasmina Vrbavac, Roland Orcik, Arpad Kolar, Marko Pogačar Organizator Narodna biblioteka "Jovan Popović", Kikinda

Zaraženi ste kulturofilijom? S guštom pohodite koncerte, kazališne predstave i filmske projekcije, u CD plejeru vam se stalno nešto vrti, a ni čitanje vam nije mrsko? Onda je ovaj link k'o stvoren za vas!

TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA EMISIJA: BIBLIOVIZOR AUTORI: SVJETLANA JANKOVIĆ PAUS, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, SANJIN SOREL TEMA: KNJIGE DŽEVADA KARAHASANA, BEKIMA SEJRANOVIĆA I HELENE PERIČIĆ UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ ZA: 21. 6. 2008. OD: 16 sati NAJAVA: 'Izvještaji iz tamnog vilajeta' naslov je knjige novela Dževada Karahasana, o kojoj za današnji Bibliovizor piše Svjetlana Janković Paus. Knjiga donosi četiri pripovijetke koje otvaraju četiri teme vezane uz različite trenutke bosanske povijesti; zbirku obilježuje poigravanje s dokumentarizmom, to jest pseudodokumentaristički koncept. Roman 'Nigdje, niotkuda' Bekima Sejranovića bavi se problemom egzila i sudbinom čovjeka koji nigdje ne pripada; fragmentarno pripovijedanje temelji se na iznošenju sjećanja, koja naviru tijekom pripovjedačeva posjeta rodnom kraju, okolici Brčkog. Piše Božidar Alajbegović. Sanjin Sorel prikazuje zbirku priča 'Domnana i bijele ovce' Helene Peričić. Knjige Dževada Karahasana i Bekima Sejranovića objavljene su u izdanju Profila, a knjiga Helene Peričić u izdanju Društva hrvatskih književnika. Uredila Gordana Crnković

Ako ste propustili 1.Festival pop književnosti KLIKER ( u Klubu Studentskog centra od 29. svibnja do 1. lipnja) pročitajte dojmove Darije Žilić ovdje

Ocjenjivački sud u sastavu: Helena Sablić Tomić (predsjednica), Zdravko Zima, Velimir Visković, Miroslav Mićanović i Branka Džebić odlučio je da je Josip Mlakić dobitnik ovogdišnje Vjesnikove književne nagrade »Ivan Goran Kovačić« za roman »Tragom zmijske košuljice«. Obrazloženje odluke žirija čitajte ovdje Intervju s Mlakićem dostupan ovdje

Pierre Charras LAKU NOĆ, MILI PRINČE roman izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput S francuskoga prevela Sanja Šošarić 120 str, 12,5 x 20 cm, meki cijena: 90,00 kn Riječ izdavača "Gledao sam kako se udaljava, tanak vrat, ćelava glava, spuštena ramena. Nisam se pomaknuo s mjesta... A danas ga, nakon toliko godina, želim sustići i zagrliti. Dobro znam da je prekasno, ali neprestance se na to vraćam. Kao što bogalja bole noge, mene boli moj otac. To je bit naše priče. Postupci koji se nisu dogodili. Riječi koje sam propustio izgovoriti. Zakašnjeli ljubavni zanos koji me guši. Neprestance pravim popis propuštenih prilika." Tim riječima glavni lik romana Laku noć, mili prinče opisuje svoju tugu nakon očeve smrti, ali i daje naslutiti što je zaista potaknulo suvremenog francuskog književnika Pierrea Charrasa da napiše ovaj roman kojim je, prema vlastitim riječima, napokon ostvario svoju dugogodišnju želju da oda počast mrtvom ocu s kojim nikada nije ostvario istinsku komunikaciju. Njihov se odnos s godinama mijenjao: nakon idiličnog djetinjstva (svakog Božića zajedno postavljaju jaslice, ljeti idu na pecanje, cijela obitelj nedjeljom odlazi u kino) slijedi razdoblje sinova odrastanja, obilježeno latentnim sukobima (zabrane izlazaka, mladenački bunt, strah od neuspjeha na maturi) i postupnim udaljavanjem koje će dovesti do potpunog prekida veze. Pripovjedač tek godinama nakon očeve smrti shvaća sve vidove tog složenog odnosa i uočava u čemu je griješio. Nije međutim sin jedini koji je propuštao prilike da nešto kaže ili učini. I otac je uvijek bio šutljiv, strog, škrt u pokazivanju osjećaja. Kad je shvatio da njegov sin nije "normalan i izuzetan", već "drugačiji" i da od njega uzalud očekuje unuka, rekao mu je da ga više ne želi vidjeti. Svoje je kajanje pokazao tek na kraju života, stisnuvši onemoćale prste oko sinove ruke. Na kraju romana sin će preuzeti ulogu roditelja i nježnim će riječima ušuškati oca prije spavanja: "Možeš leći. Možeš spavati. Ja ću te probuditi kad stignem. To će biti uskoro…" Suvremeni francuski književnik Pierre Charras (1945), svojedobno kazališni glumac i prevoditelj s engleskog, do danas je objavio šesnaest djela, uglavnom kraćih romana i novela (Kod Louise [Chez Louise, 1984], Bili smo sretni nedjeljom [On était heureux les dimanches, 1987], Marta do večeri [Marthe jusqu'au soir, 1993], Gospodin Henri [Monsieur Henri, 1994], Glumac [Comédien, 2000], Devetnaest sekundi [Dix-neuf secondes, 2003], Laku noć, mili prinče [Bonne nuit, doux prince, 2006]...). Za romane 'Glumac', 'Devetnaest sekundi' i 'Laku noć, mili prinče' osvojio je književne nagrade "Valéry Larbaud", "Fnac", odnosno "Prix des Romancičres", a 2006. godine osvojio je i "Grand Prix Poncetton", nagradu za cjelokupan književni opus.