Katalonac Jordi Punti bio je jedan od gostiju ovogodišnjeg 'Festivala europske kratke priče' koji se odvijao u Zagrebu i Dubrovniku, a nedavno je u Hrvatskoj objavljena njegova zbirka pripovijetki 'Tužne životinje'. Ovaj vrlo zanimljiv pisac i novinar dao je intervju portalu H-Alter.org u kojemu govori o 'Tužnim životinjama', suvremenoj španjolskoj književnosti, položaju katalonskog jezika i njegovom značenju za kolektivni identitet regije, kao i samom odnosu Katalonije i Španjolske u globalizirajućem kontekstu EU. Intervju čitajte ovdje

O poslovanju splitske knjižare Utopia za Vjesnik govori Marko Tomaš. Čitaj ovdje

07.07.2008. s početkom u 20 h na terasi Purgeraja u Ribnjaku Andrija Škare predstavlja svoju knjigu 'S više mlijeka, molim' (Celeber, 2008.) O knjizi će uz autora govoriti i: Mario Kovač, redatelj i pisac Ivo Caput, urednik O knjizi i autoru opširnije ovdje

Dougie Brimson 'POČETNI UDARAC' izd. Celeber Meki uvez; 16x23 cm; 224 str. Biblioteka X; knjiga 45. Prijevod s engleskoga jezika: Dragan Koruga Dizajn naslovnice: Zlatka Salopek i Ana Kunej Cijena : 99,00 kn Riječ izdavača Ako je vjerovati medijima i policiji, bitka protiv nogometnih huligana gotovo je dobivena. Broj uhićenih je smanjen, na terenima nema izgreda, a čak i rasisti koji su nekada trovali engleski nacionalni sport sve više postaju davna uspomena. No, zbilja je mnogo drukčija. Oni koji proučavaju nogometnu kulturu i predobro znaju da iza korporativno čiste slike koja se predstavlja javnosti leže neke mračne i neugodne istine. Popularni autor scenarija i stručnjaka za huliganizam svjetskoga glasa, Dougie Brimson svojim 'Početnim udarcem' kreće od tamo gdje je stao knjigom 'Tajne nogometnog huliganizma' koja je objavljena uoči Europskog nogometnog prvenstva 2000. god. 'Nogometno nasilje u Europi' , objavljena 2003. g., postigla je trenutačni uspjeh i nalazi se na vrhovima svih svjetskih top-lista nogometnih knjiga. U njoj izražava zabrinutost zbog raširenosti huliganizma i nasilja diljem Europe, a neposredni motiv za pisanje ove knjige je ubojstvo dvojice navijača Leeds Uniteda u Istanbulu. Svojim osebujnim i beskompromisnim stilom Brimson iznosi istinu na vidjelo i oslikava uznemirujuću sliku izazova s kojima će se suočiti ovaj sport ako se kultura mržnje, rasizma i nasilja ne obuzda.

Gordan Duhaček jedan je od organizatora nedavno održanog Zagreb Pride-a, ali je i književni kritičar Radija 101 te pisac koji priprema zbirku priča gay tematike pod nazivom 'Destruktivna kritika'. O svim tim temama, s posebnim naglaskom na domaću homoseksualistiku, za Booksin portal s Duhačekom je razgovarala Marija Mladina. Čitajte ovdje

Na svojim internetskim stranicama Matica hrvatska objavila je Katalog svojih izdanja. Katalog izdanja Matice hrvatske, sadržajno i grafički, zamišljen je s ciljem da kupcima i svim zainteresiranima omogući brz i jednostavan uvid, ne samo u njihova novija objavljena izdanja, nego da ujedno bude i podsjetnik na sva izdanja tiskana u razdoblju od 1990. do danas. Izdanja su razvrstana prema bibliotekama i popraćena notacijama o knjigama, uz osnovne podatke o godini izdanja i ISBN brojevima, čime se zainteresiranima olakšava pronalaženje željenog naslova. Katalogu novijih izdanja i popisu svih izdanja Matice hrvatske pridružen je i cjenik dostupnih izdanja Matice hrvatske koja se mogu nabaviti: narudžbenicom, na adresu: Matica hrvatska, Ulica Matice hrvatske 2, 10000 Zagreb putem telefona: +385 1 4878-376; 4878-377 telefaksom: +385 1 4819 318 elektronskom poštom: prodaja@matica.hr Katalog je dostupan na ovome linku

HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM EMISIJA: BIBLIOVIZOR AUTORI: BORIS POSTNIKOV, DAMIR RADIĆ, DARIJA ŽILIĆ, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ TEMA: NOVE (DOMAĆE) PROZNE KNJIGE UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ ZA: 5. 7. 2008. OD: 16 SATI NAJAVA «Kada danas, posle više godina polazim na put u zemlju svog rođenja, imam osećaj kao kada bih kretao u Afriku ili na Aljasku», piše Bora Ćosić u knjizi «Put na Aljasku», u izdanju Profila, koju za Bibliovizor prikazuje Boris Postnikov. Darija Žilić piše o putopisnoj knjizi «Novi zapisi s koljena» Marine Šur Puhlovski koju je objavila nakladnička kuća Sysprint. O zbirci «Najkraće priče» Dražena Ilinčića u izdanju kuće Ljevak piše Damir Radić. Božidar Alajbegović prikazuje knjigu priča Renate Valentić pod naslovom «Možeš malo glasnije» u izdanju Meandra. Uredila Gordana Crnković

ALGORITMOVA LJETNA PONUDA : 'Knjiga je najbolji suncobran' - izaberi svoj zaštitni faktor IZABERI 3, PLATI 2 Jednu knjigu (najjeftiniju) dobiješ besplatno. Akcija se odnosi na knjige iz naklade Algoritma i traje od 01.07. do 20.08.2008. Naručujte ovdje

Na kioscima je novi broj 'Vijenca' (samo 10,00 kn) a u njemu između ostaloga i moja kritika romana 'Pustinje' Rade Jarka Novi 'Vijenac' (broj 374) donosi i opširan razgovor sa Mirkom Kovačem i kritiku njegova zadnjeg romana, kritike knjiga pjesama Tomislava Marijana Bilosnića i Gordane Benić, prikaz Stamaćeve 'Antologije hrvatskog pjesništva', prikaz knjige Miroslava Bertoše 'Kruh, mašta & mast', tekst Dubravka Jelčića posvećen nedavno preminulom književniku Zlatku Tomičiću, razgovor s povjesničarem hrvatske književnosti Ivicom Matičevićem, poeziju Nede Mirande Blažević, Branimira Bošnjaka i Jurice Vuce i prozu Ive Kurelec, te velik broj tekstova posvećenih kazalištu, filmu, plesu, kulturnoj baštini, glazbi i likovnoj umjetnosti.

Igor Štiks, hrvatski pisac porijeklom iz Sarajeva, a koji nakon studiranja u Parizu trenutačno živi u SAD-u, sjeo je s novinarom T-portala (Nomadovac Velimir Grgić) na kavu te u srcu Chicaga s njime porazgovarao o književnosti. Intervju čitajte ovdje . Moja kritika hvaljenog Štiksovog romana 'Elijahova stolica' : KRITIKA : Igor Štiks - 'Elijahova stolica' (Fraktura, 2006.) Roman prvijenac ‘Dvorac u Romagni’ Igoru je Štiksu, tada 23-godišnjaku, 2000. godine priskrbio epitet dečka koji obećava i nove nade hrvatske književnosti. Sada, šest godina nakon prvijenca, Štiks je romanom ‘Elijahova stolica’ potvrdio očekivanja kritike podarivši nam možda i najdojmljivije prozno izdanje tekuće godine. Noseći lik Štiksova novog romana je 50-godišnji pisac Richard Richter koji preuređujući stan slučajno pronalazi bilježnicu svoje pokojne majke u kojoj otkriva da mu je otac sarajevski Židov Jakob Schneider, a ne vojnik Wehrmachta Heinrich Richter, kako je dotad mislio. Potaknut neočekivanim saznanjem Richard odlazi u Sarajevo kako bi pronašao oca, ili bar prikupio dodatna saznanja o njemu. 1992. je godina, Sarajevom bjesni rat, a Richard tamo odlazi u svojstvu novinskog izvjestitelja, što Štiks iskorištava kako bi roman začinio kritikom evropskog ciničnog odnosa spram bosanske ratne klaonice, utjelovljenog u stranim novinarima koje Richard u Sarajevu susreće. No, Štiks se ne zaustavlja na tome već posredstvom lika tajanstvenog starca Simona donosi i pesimističnu tezu o globalnoj propasti multikulturalnosti i Sarajevu kao tek jednom u nizu tzv. mrtvih gradova kojima je bratoubilački virus ubio multietničku dušu. Osim toga, posredstvom starca Simona Štiks roman obogaćuje i jednom digresivnom jergovićevskom pričom u priči, tragičnom informbiroovskom štorijom o ljubavi, politici, osveti i gubitku iluzija, kojoj ne manjka poveznica s Richardovom sudbinom. Tu prepoznajemo i analogiju s romanom prvijencem koji je također imao potpriču o tragičnoj ljubavi iz vremena Informbiroa, obilježenu opasnošću i političkim silnicama, baš kao što i tajanstveni starac Simon uvelike zaziva mistikom obavijenog redovnika iz 'Dvorca u Romagni'. No, povlačeći paralele s prethodnim romanom treba reći da je metafikcionalnost, posebno izražena u 'Dvorcu u Romagni', u 'Elijahovoj stolici' puno manje prisutna i obuhvaća tek narativni okvir koji Štiksovom romanu daje Richardov rukopis. U potrazi za ocem Richardu se u Sarajevu dešava jedno veliko prijateljstvo kao i kratkotrajna ali vrlo strasna te kako se na koncu ispostavlja, sudbonosna ljubav, a brojne reference posijane romanom - poput mita o Edipu ili čestog spominjanja Frischovog romana ‘Homo faber’ - sugeriraju i zabranjeni karakter te ljubavi. Upravo ta ljubavna priča, unatoč izglednoj predvidljivosti kod upućenih u spomenuta referentna djela, roman obogaćuje tematikom slučajnosti i sudbine, kao dojmljivom nadgradnjom noseće teme o identitetnoj krhkosti i nekonzistentnosti, odnosno upitnosti onoga tko smo i fragilnosti slike koju o sebi imamo. Kod Richtera je to dodatno potencirano njegovom pozicijom pisca koji se u svom opusu bavio krivnjom očeva (i svog vlastitog, dakako) u kontekstu Drugog svjetskog rata, da bi iznenađujuće otkriće vlastitih korijena i porijekla cjelokupan njegov dotadašnji književni rad učinio upitnim s etičkog stajališta. Tražeći istinu i raskrinkavajući ishodišnu laž svoga života Richard se našao u kavezu, čega je ratno Sarajevo izvrsno odabrana metafora. To je samo jedna u nizu potvrda Štiksove autorske zrelosti kojoj u prilog ide i efektno iskorištena simbolika naslova, kao i složena ali bez greške strukturirana fabula pisana rukom umješna pripovjedača koji zna kako čitaoca uvući u priču ali se, osim radnjom prepunom tajnovitosti i iznenađujućih obrata, recipijenta trudi zaintrigirati i širokim tematskim rasponom, kao i filozofskim podtekstom te intertekstualnim vezama i referencama. Štiksu u prilog ide i uvjerljivo oživljavanje povijesnih ambijenata (čemu je očito prethodila obimna priprema i istraživanje), a povremeno upadanje u patetiku i ponavljanje nekih samorazumljivih ili već elaboriranih činjenica nimalo ne umanjuje vrlo povoljan dojam koji 'Elijahova stolica' ostavlja. 'Dečko koji obećava' ovim je romanom, sportskim rječnikom rečeno, izborio svoje mjesto prvotimca u najjačoj momčadi domaćih prozaika. (Napisao: Božidar Alajbegović, rujna 2006. objavljeno u magazinu 'Op.a', broj 6/2006.)