Slawomir Mrožek 'Baltazar - autobiografija' izd. AGM S poljskoga preveo Mladen Martić. str.214, meki uvez, format 14 x 20 Cijena : 150.00 kn Riječ izdavača Autor o knjizi: Zovem se Slawomir Mrožek, ali stjecajem okolnosti do kojih je u mojemu životu došlo prije četiri godine, moje novo prezime bit će znatno kraće: Baltazar. Dana 15. svibnja 2002. godine preživio sam moždani udar koji je rezultirao afazijom. Afazija je djelomično ili potpuno gubljenje sposobnosti služenja jezikom, uzrokovano oštećenjem nekih moždanih struktura. Kada sam opet mogao govoriti i pokušao se vratiti radu, gospođa magistra Beata Mikolajko, po zanimanju logopedkinja, predložila mi je da u okviru terapije napišem novu knjigu. Odlučio sam da će nositi naslov 'Dnevnik povratka nastavak' u vezi s 'Dnevnikom povratka' koji sam objavio 1996. Ali ovaj put govorim o onome što se dogodilo sve do 2005. I ta je knjiga sada gotova. Za vrijeme pisanja moje se pamćenje postupno vraćalo. Zahvaljujući tome, u rujnu 2005. kada sam završio knjigu, bio sam u stanju prisjetiti se puno više zbivanja. a također sam ih uspio i zapisati. Nadam se da će i nakon predaje knjige u tisak taj proces napredovati i da ću se sve vještije služiti jezikom, podjednako govornim kao i pisanim. Vjerujem da ću s vremenom nadoknaditi sposobnost pisanja, onoliko koliko je to moguće poslije afazije. Prvi, kratki dio ove knjige tiče se Meksika. Želio sam čitatelje podsjetiti na ono što se događalo od 1990. do 1996. i što sam opisao u Dnevniku povratka. Drugi dio knjige opisuje moj život od djetinjstva sve do moga odlaska iz Poljske. Ulomak iz knjige čitajte ovdje

Najprestižnija pjesnička nagrada Društva hrvatskih književnika , nagrada 'Tin Ujević', uručena je ovogodišnjem laureatu Miroslavu Slavku Mađeru za zbirku pjesama 'Stihovi dugih naziva'. Zbirka je objavljena u Mađerovoj vlastitoj nakladi. Nagradu su uručili predsjednik Ocjenjivačkog suda za nagradu "Tin Ujević" akademik Ante Stamać i donedavni predsjednik Društva hrvatskih književnika Stjepan Čuić. Zahvaljujući na tom visokom priznanju Mađer je izrazio zadovoljstvo što je dobitnik nagrade koja nosi ime našeg najvećeg pjesnika. Dodjelom završena je i tradicionalna kulturno-književna manifestacija "S Tinom u Vrgorcu" koja je počela 30. lipnja. Laureat ovogodišnje nagrade "Tin Ujević" proglašen je na izbornoj skupštini Društva hrvatskih književnika 21. lipnja u Zagrebu. Društvo hrvatskih književnika nagradu "Tin Ujević" dodjeljuje od 1981. godine. Ona se od te 1981. do 1992. dodjeljivala u Zagreb,u a od 1993. do danas svake godine u Vrgorcu. Izvor: Net.hr

Marijan Krivak je jedan od onih filozofa koji neprekidno promišlja aktualne teme hrvatskog podneblja. Povodom njegove nedavno objavljene knjige "Protiv! Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi... i filozofiji" s autorom je za portal Kulturpunkt razgovarala Darija Žilić Čitajte ovdje

Sam Shepard 'KOTRLJAJUĆA GRMLJAVINA - PUTNI DNEVNIK S TURNEJE BOBA DYLANA' izd. Šareni dućan Prijevod: VOJO ŠINDOLIĆ Cijena: 89 kn Riječ izdavača Glasovita turneja Boba Dylana 'Kotrljajuća grmljavina (Rolling Thunder Revue)', koja se zbila u jesen 1975. i početkom 1976. zauzima iznimno mjesto u povijesti rock glazbe. Dylan i njegova šarolika grupa pratećih glazbenika i bliskih prijatelja (poput Joan Baez, Allena Ginsberga i Ramblin Jacka Elliota) gotovo su dva mjeseca putovali sjeveroistočnim dijelom Sjedinjenih Država, poznatim kao Nova Engleska, a pisac i glumac Sam Shepard se na Dylanov poziv pridružio grupi kao scenarist planiranog filma o toj turneji. Nažalost, do realizacije filma prema prvobitnome planu nije nikad došlo, iako je 1977. godine od gotovo stotinu sati snimljenog materijala s turneje i naknado snimljenih igranih scena Bob Dylan osobno režirao film pod nazivom Renaldo & Clara koji traje više od četiri sata, pa se zbog duljine nije pojavio u redovitoj filmskoj distribuciji. No, zato je, kao trajan i možda najznačajniji dokument o toj turneji, ostao ovaj Shepardov dnevnik knjiga koju mnogi glazbeni i književni kritičari i dan-danas, više od trideset godina nakon njezina nastanka, smatraju najboljom knjigom-dokumentom o životu rock glazbenika na koncertnoj turneji. Shepard, kao književnik i rock glazbenik (60-ih je svirao bubnjeve u grupi Holy Modal Rounders), na svjež i zanimljiv način pripovijeda o Dylanu, članovima pratećeg sastava, zajedničkim prijateljima i novim poznanstvima, putovanju po manjim mjestima Nove Engleske, brojnim događajima iza scene, itd. On nije kronološkim redom slijedio tijek zbivanja na turneji, nego je jednostavno zabilježio njemu najdojmljivije trenutke, dopunjujući svoja lucidna zapažanja izvacima iz scenarija i pjesmama. Kad spomenutome pridodamo desetke izvrsnih fotografija Kena Regana možemo zaključiti da je pred nama zapanjujuće prisno, ali i vrlo profinjeno i osebujno svjedočanstvu o jednoj od najznačajnijih koncertnih turneja u povijesti rock glazbe.

Na ovome linku nalazi se tekst Mime Simić u kojem prepričava kako su joj u Jutarnjem listu cenzurirali prilog u kojem je hrvatskim političarima preporučila štivo za plažu.

Nenad Stipanić ODLIČNO JE BAVITI SE KRIMINALOM [Priče nezaštićenog svjedoka] izd. Algoritam ilustracija: Alem Ćurin naklada: 1000 stranica: 160 uvez: meki cijena: 79,00 kn Riječ izdavača Zbirka priča 'Odlično je baviti se kriminalom (priče nezaštićenog svjedoka)' Nenada Stipanića čim je počnete čitati otet će vas iz omiljene fotelje i ubaciti u zagušljivi gepek, provozati krivinama hrvatskih 90-ih godina prošlog stoljeća i izručiti sretne jer ste preživjeli i jer ste se pri tom još i smijali i promijenjene u svakidašnjicu u kojoj ćete, odjednom prodorniji, vidjeti repove i čuti eksplozije 90-ih. Stipanićev nezaštićeni pripovjedač stalno pleše na rubu i tupom zubu zakona, bavi se kamatarenjem, reketarenjem, utjerama, ali ne radi drogu i oružje, u nuždi izigrava i detektiva i profesionalno zaštitari čuva Papu i rock-zvijezde još k tomu romantično voli svoju malu Kreće se, dakle, u milieu koji smatra da je jedina ulaznica za ovozemaljski raj politika ili gangsteraj, legalizacija ilegalnog, prevođenje podzemlja u elitu. Priče nastale u tom milieu kolateralni su proizvod rata, visoke politike i niskih strasti, svega onoga što bismo mogli nazvati cro-teskni realizam i podzemna nadgradnja. Stipanićeve priče udaraju direkt u pleksus, ostavljaju bez zraka i izazivaju intenzivnu mučninu, a onda bujicama vitaliteta, optimizma i stanovite zanesene i zanosne naivnosti crnjak života, razočarenje i umor nadvladavaju uz humor. A ima u njima i seksa. U prozi Nenada Stipanića u Hrvatskoj se susreću Charles Darwin, Quentin Tarantino i Vjenceslav Novak.

Kako je bilo na nedavno održanom četverodnevnom 3. međunarodnom festivalu kratke priče Kikinda short održanom u Beogradu i Kikindi (a na kojem je sudjelovao i jedan vrlo pismen i muzikalan domaći bloger ) čitajte ovdje , ovdje i ovdje

Iako već dugo nije ništa objavio, Zoran Lazić se nije ulijenio, a što nam dobroga priprema saznajte posredstvom ovoga intervjua

Tamara Jadrejčić 'ZAROBLJENICI RATA' pripovijetke izd. OceanMore Format: 21.00 Broj stranica: 89 Uvez: meki Cijena: 100,00 kn prevela s talijanskog Tatjana Peruško Riječ izdavača Na samom je početku ove zbirke priča Dječak koji se nije htio prati", za koju je Tamara Jadrejčić 2001. godine dobila prvu nagradu na književnom natječaju Eks&Tra. Potaknuta time, napisala ih je još šest, povezanih istim prostornim i vremenskim okvirom: ratom u Hrvatskoj devedesetih. Tako je nastala knjiga 'Zarobljenici rata'. Strah je protagonist svih pripovjedaka Tamare Jadrejčić sabranih u ovoj zbirci, temeljenih uglavnom na istinskim likovima i događajima. Od djeteta koje se boji da se otac neće vratiti s bojišnice, preko vojnika koji se boje, ali ne odustaju od pljačkanja civilne kuća, preko staraca koji se boje da će ostati bez novca sačuvanoga za crne dane, zapravo već prispjele, do žene koja se boji svoga sve nasilnijega zakonitoga peteespeovca kojemu je i supruga postala ratnička naknada", samo još jedno tijelo više za silovanje - sve su to ljudi koje nitko nije zarobio u ratu, ali su zarobljeni ratom. Za njih, u njihovim kuhinjama, spavaonicama, kupaonicama, ili čak u zbiljskim proturatnim skloništima, nema nigdje dovoljno sigurna zaklona kamo ne prodiru rat i strah. Zbirka je, unutar ovih korica, čitateljima napokon ponuđena i na hrvatskome, u prozi toliko svježoj a cizeliranoj, da se doima gotovo nevjerojatnim podatak da je posrijedi književni prvijenac autorice, koja je istodobno debitirala zapravo na dvama jezicima. Inoslav Bešker

HDP poziva na skup u povodu 80. obljetnice rođenja SLAVKA GOLDSTEINA Srijeda, 9. srpnja 2008. u 11 sati HDP, Basaričekova 24, Zagreb Sudjeluju: - Velimir Visković: Uvodna riječ - Marko Grčić: Škola povijesti Slavka Goldsteina - Antun Vujić: Slavko Goldstein kako se ponavlja povijest - Denis Kuljiš: Goldstein kao institucija hrvatskoga javnog života - Predrag Matvejević: Što može Goldstein, a ne mogu drugi - Milan Mirić: Nakladništvo shvaćeno kao pitanje o slobodi - Nenad Popović: Izdavač, publicist, citoyen - Danijel Žderić: Odgovornost i hrabrost izdavača - Andrea Zlatar: Svjedočenje osobna priča i povijest - Nadežda Čačinović: Goldsteinove javne inicijative - Ivo Žanić: Iskustvo Erasmusa - Ivo Škrabalo: Goldstein i film - Bruno Kragić: Goldstein kao scenarist